Emil Čić, 
hrvatski novinar, 
glazbenik i publicist
'križarski amblem' Emila Čića HRVATSKA U SRCU
Moja biografija
My Biography
Ukupni broj posjeta ove web stranice
Die Übersetzung A Translation

Emil Čić
Datum rođenja: 1958 / 4/ 27
Mjesto rođenja i stanovanja:
Zagreb, Rep. Hrvatska
Vjera: R. kth.
Nacionalnost: Hrvat


         Godine 1978. nakon mature na glazbenoj školi "P. Markovac", upisuje muzikologiju na katedri Muzičke akademije u Zagrebu iz uvjerenja da glazba i uz glazbu vezana pitanja trebaju postati glavni predmet osobnog interesa. Ondje otkriva filozofsko-estetsku dimenziju studija i razvija svoje filozofske i povijesno-znanstvene interese i kapacitete. Godine 1980. upisuje teološki studij za laike gdje polože dvanaest teoloških ispita iz teologije i filozofije. Time sam proširuje domete svoje filozofske kulture, što je utjecalo i na oblikovanje diplomske radnje kao sinteze muzikologije, filozofije i teologije: «Glazbeni aspekti u filozofiji umjetnosti Miha Monaldija, Dubrovik 16. st.».
          Već u srednjoj glazbenoj školi goruća želja bila mu je studirati kompoziciju, no u Zagrebu to nije bilo moguće, jer je taj studij bio loše planiran i vođen. Tako je dospio u Austriju (1982, odmah nakon položenog dipl. ispita iz muzikologije). Pri kraju muzikološkog studija počeo se baviti glazbenom kritikom, a nedugo nakon toga postao je i dopisni vanjski suradnik za kulturu o kojoj iz Beča izvještava za časopise Danas, Vjesnik i Studio. S austrijskim političarima kulture objavio je više istaknutih interviewa za tjednik Danas (list postojao između 1982-1992) , a među intervjuiranima su bili direktori opernih kuća iz Graza i Beča te gradonačelnik Beča Helmut Zilk i ministar kulture Herbert Moriz.
          Treće godine bečkog studija dobio je nagradnu stipendiju zaklade Alban Berg. Među 120 partitura (po svjedočenju člana komisije pok. prof. Karl Heinz Füssla, 1924-1992) Koncert za klavir i orkestar bio je jedino djelo kojem je tada dodijeljena ta čast (veljača 1986). Stipendija je produžena na temelju partiture Simfonijske rapsodije "Croatia" op. 6. Istaknutija činjenica za vrijeme studija u Beču jest i to da su klavirski koncert, kao dirigentsku vježbu s orkestrom akademije, praizveli studenti klase Othmara Suitnera (snimljeno na video!), a klavir je svirao prof. Viktor Teufelmayer.
          Nedugo prije dipl. ispita iz kompozicije Sinfonietta op. 7 mu dobiva nagradu ugledne državne zaklade Theodora Körnera (Stiftung), tj. u travnju 1987 praktički je autoru dodijeljena nagrada grada Beča "Za unapređenje znanosti i umjetnosti" (Förderungspreis). Primanje kod austrijskog Predsjednika Kurta Waldheima.
          Iste godine, nezavisno od prethodne nagrade, dobiva Radnu stipendiju grada Beča, kojom je financiran moj projekt "Requiem" posvećen Anti Starčeviću (u svibnju).
          Za domaću sredinu to nije bio argument da mu redovito počnu izvoditi glazbu, kao ni razlog za suradnju sa simfonijskim orkestrima stoga je daljnji razvoj karijere izgledao ovako:
          Po povratku u domovinu radio je kao nastavnik na osnovnim i srednjim školama, a bio je i kulturni manager/organizator prvog koncerta za Majčin dan 1995. Profesionalni glazbeni kritičar postaje radom u tjedniku "Glasnik HDZ" počevši od godine 1990. Od vremena nacionalnog oslobođenja pisao je još i u "Hrvatskom vojniku", "Velebitu", "Vjesniku" "Večernjem listu", "Narodu", za "Hrvatski radio", "Maticu" (iseljenika), "Marulić", "Državnost" i Hrvatsko Slovo". Odlikovan Spomenicom Domovinskog Rata 29. rujna, 1995. za aktivno sudjelovanje u Civilnoj Zaštiti. Primio Priznanje Gradskog odbora HDZa "za promicanje hrvatske državotvorne misli i rad na stvaranju Hrvatske Države" (ožujak, godine 1997.). Emil Čić sveukupno je napisao oko 1000 članaka. Članci velikom većinom obuhvaćaju glazbu (cca 70 posto), a pisao je i nacionalno-prosvjećujuće članke o politici i geopolitici, te o pitanjima prosvjete i kulture te razne polemike.
          Sve u svemu, kompoziciju je autor studirao kod prof. Paula Konta i Thomasa Christiana Davida, orkestraciju kod Johannesa Martina Dürra: dirigiranje u klasi Milana Horvata u Grazu i prof. Othmara Suitnera u Beču. Dipl. radnju iz muzikologije radio je pod vodstvom prof. dr. Ivana Supičića i njegova asistenta dr. Stanislava Tuksara. Na poslije-diplomskom studiju značajnu ulogu zauzima mentor prof. dr. Vladimir Horvat. Pod njegovim vodstvoma s temom "Religijski aspekti u književnosti A. G. Matoša" 10. svibnja 2006 Emil Čić postiže titulu "magistar religijskih znanosti".
          U zadnje vrijeme važna činjenica je izvedba "Simfonijske rapsodije Croatia" op. 6 o petoj obljetnici priznanja Rep. Hrvatske 14. siječnja 1997 u dvorani Hrvatskog Glazbenog Zavoda u Zagrebu. Djelo su izveli Puhački orkestar HV i gudači "Gaudeamusa" pod ravnanjem Zlatana Srzića.
          Šire u svijetu Emil Čić predstavio se gostovanjima na irskom Festivalu poezije, filozofije, glazbe i likovnih umjetnosti (itd), koji se još zove i internacionalna ljetna škola «G. M. Hopkins» (pjesnik iz druge polovice 19. st.), gdje gostuju najeminentniji književnici, pjesnici i koncertni glazbenici. Godine 2002. u Irsku odvodi hrvatske interprete: u ime veleposlanstva nazočna je otpravnica poslova. 2003. na otvorenju festivala uz irske glazbenike Philipa Cartya (skladatelj filmske glazbe) i Conora Mahonya (skladatelj i gitarist) sudjelovao je u seminarskoj raspravi o odnosu glazbe i poezije, godine 2004. još jednom otvara festival s istom temom no ovaj puta na festival dovodi magistra Krešimira Galina, koji je u Monasterevinu predstavio izložbu hrvatskih narodnih instrumenata, a izložbi je bio nazočan i hrvatski veleposlanik dr. Nenad Prelog. Emil Čić predsjednik je Udruge Hrvatska-Irska.
          Od publicističkih radova značajno mjesto zauzimaju knjige «Povijest hrvatskih neprijatelja», Zagreb 2002. i prijevod knjige «Anglo-američkiEstablishment», kojima se objašnjavaju korijeni engleske haaške i druge agresije na Hrvate i Hrvatsku. Knjiga "Hrvatska glazba i glazbenici" druga je autorska knjiga izabranih stotinu članaka (koja upravo izlazi iz tiska), s pregledom hrvatske muzikološke literature u zadnjih dvadeset i pet godina i s pregledom nekih najvažnijih ličnosti hrvatskog glazbenog života.





Emil Čić
Date of birth: 1958 / 4/ 27
Place of birth and living:
Zagreb, Rep. of Croatia
Citizenship: Croatian
Religion: R. kth.
Nationality: Croat




          In year 1978 after taking my certificate of matriculation at the Academy of Music in Zagreb I enrolled musicology from my personal belief that music and questions connected with it ought to become the main object of my personal interest. My ardent desire, even in the lower music school has always been the study of composition. So I come to Austria to improve my knowledge (that was in 1982, after I had got my diploma in musicology).

          At the end of my studies of musicology I began going in for musical critique, and soon afterwards I became a correspondent, free lancer, of the "Vjesnik" and the "Danas" for which I made a few interviews with known Austrian cultural politicians (namely with mayor of Vienna Helmut Zilk in 1985, with minister of culture Herbert Moriz, and the then chancellor Fred Sinowatz). In the third year of my Viennese studies I got a prize fellowship of the "Alban Berg Foundation. Among 120 scores my piano concerto was (accordingly to the member of commission Karl Heinz Füßl, 1924-1992) the only work granted that honour (in February 1986)

          Shortly before my examination for diploma in composition, my Sinfonietta op. 7 got the prize from the renown foundation Theodor Körner Stiftung, i.e. in the year 1987 the prize of Vienna was allotted to me for the advance of science and art. The same year, completely and separately from that, I have got "A Working Stipend of Vienna" which was to finance my project "Requiem" (in May).

          I studied composition with Prof. Paul Kont and Prof. Thomas Christian David; orchestration with Prof. Johannes Martin Dürr (he orchestrated Janaček's "Jenufa"!): conducting in the class of Prof. Milan Horvat in Graz, and with Prof. Otmar Suitner in Vienna; musicology with Prof. Dr. Ivan Supičić and his assisstant dr. Stanislav Tuksar in Zagreb.

          My Piano concerto op. 5 was performed as practice of conducting class by Othmar Suitner in Vienna in 1988 (I got a video tape). On 14. of January 1997 my "Symphonic Rhapsody Croatia" (Motives of Croatian Anthem) was performed in Zagreb for fifth anniversary of Croatian international recognition as an independent state. As journalist I published over 1000 articles. I was active as music critic and as a commentator on the cultural, political and historic issues.

          As a distinguished intellectual I was a representative of The Croatian Free Lance Journalists (two mandates at The Croatian Journalist Association): I resigned the membership in the y. 2000 for a reason of the procommunist propaganda of the society (in favour of the - new - "liberal"-communist coalition who was elected on the ground of the sugestive propaganda). In 1999 I was elected for the secretary of the Association "Dr. Milan Šufflay" which is founded with the aim to publish the most important works of the Croatian national ideologists who defended and propagated the Croatian claim on the own independent state. I published the articles in the weekly "Hrvatsko Slovo", "Danas" (Zagreb), "Danas" (Mostar), daily newspapers "Večernji list", "Vjesnik", "Slobodna Dalmacija", and different reviews as "Hrvatski vojnik", "Velebit", "Narod", "Croatian Radio", "Matica", "Marulić", "Državnost", "Fokus" etc. For taking part in the war for the Croatian independence (1990-95) I got a "Commemorative Medal of Patriotic War".

         Concerning my music career, important moment has happened in 1997, when my Symphonic Rhapsody "Croatia" was performed for the jubilee of the fifth anniversary of Croatian Republic. In period 2001 - 2003 I was invited to be guest of the Irish International Summer School (Monasterevin, by Dublin) of poetry, painting, music and philosophy "Gerard Manley Hopkins"
(a finest poet from the 19th c.). I brought some Croatian musicians in 2002 and I took a part at the beginning of the Festival's "Words and Music Workshop" in 2003 together with the Irish musicians Conor Mahony (guitar) and Philip Carty (film music).
          Masters degree in theology in 2006/05/10 (thesis: "The Religious Aspects in the Literature of Antun Gustav Matosh"). Studia Croatica by University of Zagreb.

In short:

in 2003 E. C. has started to finish the doctorate at the University of Zagreb, Studia Croatica
2003 – Freelance artist
1996 – 1998 The unfinished doctorate at the Vienna University by prof. Herbert Seifert and Philipp Harnoncourt. Refused without any scientific proofs: bad treatment of the doctorate for the political reasons. Pro-Yugoslav university
1983 – 1988 The Viennese Academy of Music (Hochschule für Musik und Darstellende Kunst in Wien: on 22nd of June 1987 accomplished composer). Student by prof. Otmar Suitner, the study of conducting the orchestra.
1982 – 1983 starting the study of music in Graz (Hochschule für Musik und Darstellende Kunst in Graz): composition and conducting (Milan Horvat)
1978 - 1982 Academy of Music in Zagreb (University in Zagreb)
1980 – 1982 Unfinished study of the theology for lays, by the Jesuits
1973 – 1978 High school for musicians: studied the bassoon and theory of music. Certificate in the theory of music

The professional experience:

2003 Freelance artist and journalist
2000 - Music critic
1999 – 2000 Piano player at the ballet school
1995 Editor at the journal “Narod”/ “The Nation”
1992 – 1994 The Teacher of music at the music and high schools
1990 – 1994 Music critic in the “Croatian Herald”: Also continuously present by the different journals “The Croatian Soldier”, “Daily Herald” (“Vjesnik”, as polemicist), “Matica”/ i.e. ”Matrix” of the Croatian Diaspora,
1993 – 1994 also collaborator of the Croatian radio
1988 – 1990 The teacher at the high school. Chitch conducted the different choirs
1982 – 1985 Freelance journalist for “Vjesnik”, “Danas”/”Today”, freelance correspondent from Austria.

Membership:

2002 The founder and the president of The Croatia – Ireland Society
1997 The Society “Lucius”: cofounder on 15. 11. 1997.: research of the Croatian history.
1995 Member of the Croatian – Austrian Society
1995 The St Hieronymus Society: the Croatian literary Society.
1992 The Croatian Musicological Society, cofounder
1991- 2000 The Croatian Journalists Association: resigned for their massive support in favor of the recycled communists. (Indoctrinated and corrupt society)

Mr. Emil Cic (=Chitch) is the musician, musicologist, composer, philosopher of the history, and the author of some thousand different articles. He wrote also a lot of texts for radio. He composed the Requiem, Rhapsodies and music for choirs etc …


Emil Čić
LEBENSLAUF:
Geboren: 27.4.1958
Geburtsort: Zagreb
Nationalität: Kroate
Staatsbürgerschaft: kroatisch


Ausbildung



          2006 - Das theologische Magisterium bei Jesuiten an Studia Croatica, die Universität Zagreb. Die These ist; "Die Religiösen Aspekten in der Literatur von Antun Gustav Matosch". Das Doktorat folgt.
          1996-1998 Das Doktoratstudium an der Universität - Wien bei Prof. Herbert Seifert in Wien und Philipp Harnoncourt in Graz (der zweite Betreuer). Abgelehnt ohne richtige wissenschaftliche Begründung.
          1983-1988 Hochschule für Musik und Darstellende Kunst in Wien: am 22.06.1987 Diplomkomponist.
          1987-88 Gasthörer der Dirigentenklasse beim Prof. Otmar Suitner.
          1982-1983 Aufenthalt in Graz: Einjähriges Studium des Komposition u. des Dirigierens (bei Milan Horvat)
          1978-1982 Musikakademie (Universität) in Zagreb. Musikwissenschaftliches Studium: Diplom anerkannt in Österreich als Mag. phil. am 2. Juli 1984
          1980-1982 Unbeendetes Studium der Theologie f. Laien ( bei Jesuiten)         
          1973-1978 Musikgymnasium: Fagott u Musiktheorie. Abitur in Musiktheorie

Professionelle Erfahrung

          2003 Freier Künstler
          1999 – 2000 Korrepetitor an der Baletschulle
          1995. Im Februar der Kulturredakteur neuer Zeitschrift "Das Volk"/Narod
          1992-1994 Mittelschulprofessor (Musikunterricht)
          1990-1994 Tätig als Musikkritiker in "Glasnik": zuerst beschäftigt als freier Mitarbeiter und dann der Angestellte. Auch gleichzeitig tätig beim Journal "Hrvatski vojnik" (Kroatischer Soldat), "Vjesnik" (als Polemiker), "Matica" iseljenika (Zeitschrift der kroatischen Emigration)
          1993-1994 Mitarbeiter des Kroatischen Rundfunks
          1988-1990 Lehrer. Als Lehrer leitete ich den Chor mehrmals.
          1982-1985 Freier Mitarbeiter von "Vjesnik", " Danas", "Studio". Tätig als Kulturkorrespondent aus Österreich.

Angehöriger von verschiedenen Gesellschaften

          2002. Die Gesellschaft der irisch-kroatischen Freundschaft. Der Gründer und Präsident.
          2002. Die Gesellschaft der Journalisten in Republik Kroatien
          1997. Kroatische Historische Gesellschaft "Lucius". Gegründet am 15.11.1997. Ein Mitbegründer.
          1995. Die Gesellschaft der kroatisch-österreichischen Freundschaft
          1995 - Die Gesellschaft von St. Hieronimus: Kroatische Literarische Gesellschaft
          1992 - Kroatische Musikwissenschaftliche Gesellschaft
          1991 - 2000 Kroatische Journalistische Gesellschaft
          1988 A.K.M. und Österreichischer Komponistenbund

Die Zeitungen

          2002 „Fokus“, die Wochenzeitung
          1997 - 2001 "MI" - die Zeitschrift der jungen Katholiken
          1996 – 2002 „Hrvatsko Slovo“, die Wochenzeitung
          1995 - 2001 "Narod"
          1995-1996 "Državnost", die Wochenzeitung f. Politik u. Kultur
          1990-1994 "Glasnik" vom Mai 1990 bis November 1992 die wöchentlichen Musikkritiken über das agramer Musikleben. Vom September 1993 bis Juli 1994 wurden die Kritiken zweimal in der Woche gedruckt. Interviews mit den bekanntesten Musikern und Kulturpolitikern (auch Minister Busek in 1991)
          1993-1995 Freier Mitarbeiter von "Hrvatski vojnik" und "Hrvatski radio" (Kroatischer Rundfunk) Die Kulturbeilage. Tätig als Musik- und Literaturkritiker. Rezensionen
          1993 - "Matica": eine Zusammenarbeit von Zeit zu Zeit. "Vjesnik": Rubrik quasi "Ich bin der Meinung", sehr polemisch
          1982-1985 Korrespondent/Freier Mitarbeiter mit den Beilagen aus Österreich usw. Ich schrieb für "Vjesnik", "Danas" und "Studio" Insgesamt habe ich über 900 Artikel geschrieben

Die Rundfunksendungen

          1993 - 1995 ca. 20 Rundfunksendungen z.B.:
          6.9.1993, III Programm HTR, "Das Österreichische Schaffen" (J.M. Dürr, G. von Einem, und K. Schwertzik)
          7.2.1993, I Programm HRT, "Das Lied von Ferdo Livadić und Franz Schubert" /Die Parallelen 1.5.1994, I Programm "Boris Papandopulo und Paul Hindemith" (Die Mitteleuropäischen Neoklassiker) usw.

Manche wichtige Artikel über E.Č.:

          Ozegović, Nina: Prema austrijskom uzoru (Nach österreichischem Muster/würde ich als Theterintendant wirken/). in: VJESNIK 9.8.1990
          Redaktion: "Ein Requiem f. Ante Starčević", "Glasnik" 15.6.1992

Meine Werke

Op. 1 Kleine Rhapsodie f. Flöte u. Klavier 1983, 4 Minuten
Op. 2 Kleine Rhapsodie für Oboe und Klavier, 1983, 4 Min.
Op. 4 Variationen über ein Thema von J. Brahms (f. Streicher) 1984, 8 Min.
Op. 5 Konzert f. Klavier u. Orchester (Alban Berg Preisstipendium) 1986, 20 Min
Op. 6 Symphonische Rhapsodie "Croatia", 1986, 8 Min.: zwei Versionen
Op. 7 Sinfonietta (Förderungspreis der Theodor Körner Stiftung), Erste Version f. Oktett, zweite f. großes Symphonieorch. Dauer: ca. 12 Min.
Op. 8 Chorwerk mit Orgel 1987, 4 Min
Op. 9 Requiem f. Ante Starčević beendet nach 5 Jahre der Arbeit. (Ein Arbeitsstipendium der Stadt Wien 1987) Dauer: ca. 30 Min
Op. 10 Windquintätt
Op. 12 „A Song of Hope“ für Sopran und Klavier
P.S.: Mehrere Werke schrieb ich f. das Militärorchester. Die Unterhaltungs- und Filmmusik ist mir nicht kompositorisch fremd geblieben. Manche Werke sind durch das "Finale" programm gedruckt worden.

Eine Werkcharakteristik

         Die Werke "Kleine Rhapsodie für Flöte" op.1 und "Kleine Rhapsodie für Oboe" op.2 sind innerlich gebunden. Sie haben dieselbe Form (ABCA) und ähnliche Stimmungen, die dem Impressionismus nahe stehen. Obwohl an den Impressionismus gebunden, sind die Stücke nicht ganz impressionistisch; in diesen Miniaturen versuchte der Komponist einen eigenen Ausdruck zu finden, und begründet darin die Idee vom "Naturalismus in der Musik", die er in späteren Werken weiter entwickelte, und in sich selbst noch tiefer verankerte. Der Begriff "Naturalismus" bezieht sich auf das subjektive Erlebnis, das der kosmischen Natur entspricht, und sich in uns selbst spiegelt. Der Komponist schreibt in erweiterter Tonalität, mit Akkorden welche sehr oft der aliquoten Harmonie verwandt sind. Beide Werke entstanden in Graz im Jahr 1983. (Dies ist ein Kommentar aus dem Konzertprogramm)

Die Ergänzung

          Der Begriff "Der Naturalismus in der Musik" steht im Verhältnis zur meinen Philosophie die heißt Pragmatischer Idealismus. Die Idee bezieht sich auf die Einigkeit der Theologie, Philosophie und Musik(wissenschaft). Die Musik und das Musikschaffen wird betrachtet als eine Materialisierung des göttlichen Geistes. Die Musik wir zum göttlichen Beweis. In diesem Verhältnis steht auch meine Diplomarbeit "Die Musikaspekte in der Kunstphilosophie von Miho Monaldi(Dubrovnik 16. Jh.)" sowie mein Doktorat "Liturgiemusik in Kroatien ..." .

Mag. phil. Emil Čić






Moji gosti: Kako je hrvatsko novinarstvo
      postalo špijunsko-iz nedavne povijesti